Egzistencijalistička filozofija imala je dubok utjecaj na umjetnički izraz u 20. stoljeću, oblikujući način na koji su umjetnici pristupali svom radu i bavili se temama postojanja, otuđenja i individualnosti. Ovo sjecište umjetnosti i filozofije u povijesti dovelo je do novog vala kreativnog istraživanja, izazivajući tradicionalne umjetničke konvencije i potičući inovativne oblike izražavanja.
Egzistencijalizam, filozofski pokret nastao u 20. stoljeću, naglašavao je individualni doživljaj postojanja te značaj osobnog izbora i odgovornosti. Egzistencijalistički mislioci poput Jean-Paula Sartrea, Alberta Camusa i Simone de Beauvoir bavili su se pitanjima smisla, slobode i ljudskog stanja, utječući ne samo na filozofe, već i na umjetnike u različitim disciplinama.
Utjecaj na likovnu umjetnost
Egzistencijalistička filozofija imala je dubok utjecaj na likovnu umjetnost, osobito u načinu na koji su umjetnici prikazivali ljudsko iskustvo i suočavali se sa složenošću postojanja. Umjetnici poput Alberta Giacomettija, Francisa Bacona i Edvarda Muncha prihvatili su egzistencijalističke teme u svojim radovima, prikazujući tjeskobu, očaj i izolaciju pojedinca u kaotičnom i neizvjesnom svijetu.
Apstraktni ekspresionizam
Egzistencijalistički naglasak na subjektivnom iskustvu pojedinca također je imao odjeka u pokretu apstraktnog ekspresionizma. Umjetnici poput Jacksona Pollocka i Marka Rothka nastojali su prenijeti sirove emocije i unutarnji nemir ljudskog stanja kroz svoj gestualni i nereprezentativni pristup umjetnosti, odražavajući egzistencijalističku preokupaciju autentičnošću i potragu za smislom u naizgled apsurdnom svijetu.
Egzistencijalistička književnost i kazalište
Egzistencijalističke teme također su prožele područje književnosti i kazališta, utječući na djela pisaca kao što su Samuel Beckett i Albert Camus. Beckettova predstava